Merci so mo gue na ndo ti Nature.com. Version ti navigateur so mo yeke sara kua na ni ayeke na gbâ ti CSS. Ti wara anzoni ye, a yeke nzoni mo sara kua na mbeni fini version ti navigateur ti mo (wala mo kanga mode ti compatibilité na yâ ti Internet Explorer). Na yâ ti ngoi ni so, ti tene a mû maboko na e lakue, e yeke fa site ni sân ti tene a sara style wala JavaScript.
Ti hinga kobela ti essentiel tremor (ET) hio alingbi ti duti ngangu, mbilimbili tongana a kangbi popo ti azo so ayeke na nzoni seni (HC) nga na kobela ti Parkinson (PD). A ninga pëpe, gingo nda ti ambeni ye so a mû na yâ ti fufu ti zo ti hinga na microbiota ti yâ ti fufu nga na ambeni ye so ayeke na yâ ti ni amû afini kode ti warango afini biomarqueur ti akobela so ayeke sara si li ti zo abuba. A-acide gras à courte chaîne (SCFA), so ayeke kota ye so ayeke na yâ ti anyama ti yâ ti zo, ayeke sara si anyama so ayeke na yâ ti PD adë. Me, a manda lâ oko pëpe SCFA ti fecal na yâ ti ET. A leke ti gi nda ti wungo ti SCFA so ayeke na yâ ti ET, ti bâ songo so ayeke na popo ti ala na a-symptôme ti kobela nga na microbiota ti yâ ti zo, nga ti hinga ngangu so ala lingbi ti sara ti hinga kobela. A mû SCFA ti fufu nga na microbiota ti yâ ti zo na yâ ti a-ET 37, afini PD 37 nga na a-HC 35. A bâ kobela ti fufu, kpale ti autonomie nga na ngangu ti yengingo ti tele na lege ti mbeni échelle. A yeke wara na yâ ti ET ni gbâ ti propionate, butyrate nga na isobutyrate so ayeke na yâ ti HC. Mbeni bungbi ti acide propionique, butyrique na isobutyrique asala kangbi na popo ti ET na HC na mbeni AUC ti 0,751 (95% IC: 0,634–0,867). A yeke wara na yâ ti ET acide isovalérique nga na acide isobutyrique ti fecal ahon ti so ayeke na yâ ti PD. Acides isovalériques na acides isobutyriques ayeke sara kangbi na popo ti ET na PD na mbeni AUC ti 0,743 (95% IC: 0,629–0,857). Propionate ti fecal ayeke na kamba na popo ti azo so ayeke na kobela ti fufu nga na ti autonomie. Acide isobutyrique na acide isovalérique ayeke na kamba na popo ti ngangu ti yengingo ti tele. A yeke wara na yâ ti a-SCFA so ayeke na yâ ti afufu ti zo mbeni ye so ayeke sara si wungo ti Faecalibacterium na Streptobacterium so ayeke na yâ ti ET ayeke kiri na peko. Tongaso, wungo ti SCFA so ayeke na yâ ti afufu ti zo ayeke kiri na peko na yâ ti ET na a yeke sara si foto ti kobela ni ayeke ngangu nga na achangement so ayeke si na yâ ti microbiota ti yâ ti zo. Propionate ti fufu, butyrate, isobutyrate, na isovalerate alingbi ti duti a-biomarqueur so alingbi ti mû lege ti hinga kobela ti ET.
Essentiel tremor (ET) ayeke mbeni kobela so ayeke gue na li ni, so ayeke ninga pëpe, so kozoni kue a yeke sara si ambage ti terê ti zo ayeke yengi, na a lingbi nga ti sara ngangu na ndo ti ambeni mbage ti terê ti zo tongana li, akamba ti go nga na ambage ti terê ti zo 1 . A yeke wara na yâ ti ET gi pëpe ambeni ye so ayeke sara si zo ayeke sara ye pëpe, me nga ambeni ye so ayeke sara si zo ayeke sara ye pëpe, so na popo ni a yeke wara kobela ti yâ 2 . A sara gbâ ti a-étude ti bâ wala a yeke wara akobela nga na aye so ayeke si na yâ ti tere ti zo so ayeke na kota nzara ti tengo ye, me a hinga pëpe polele akode ti pathophysiologie3,4; Azo so asara étude ade ti ninga pëpe afa so sarango kua nzoni pëpe ti microbiota-gut-brain axis alingbi ti sara si azo awara akobela so ayeke sara si li ti zo abuba, na a yeke wara gbâ ti aye so afa so mbeni kamba so ayeke na popo ti microbiota ti yâ ti zo na akobela so ayeke sara si li ti zo abuba5,6 ayeke gue na li ni mingi. Ye ti dongo bê ni ayeke so, na yâ ti mbeni tondo ti mbeni ye so asi, ziango microbiota na yâ ti fufu ti zo asara si mbeni zo ti kobela so ayeke na kobela ti fufu nga na kobela ti fufu ti lo aga nzoni, ye so alingbi ti fa so mbeni kpengba songo ayeke na popo ti microbiota ti fufu ti zo nga na fufu ti lo. Na ndo ni, a wara nga ambeni mbilimbili gbiango ye na yâ ti microbiota ti yâ ti azo so ayeke na kobela ti ET, so amû maboko ngangu na kota kusala ti dysbiose ti yâ ti ET8.
Na ndo ti tënë ti dysbiose ti yâ ti zo na yâ ti akobela so ayeke sara si li ti zo abuba, PD ayeke mbeni kobela so a manda ni mingi5. Mbeni microbiota so ayeke na lege ni pëpe alingbi ti sara si yâ ti zo alï mingi nga ti sara si glia ti yâ ti zo asara kua, na ye so ayeke sara si zo awara kobela ti alpha-synucléinopathie9,10,11. PD na ET ayeke na ambeni ye so ala yeke na ni oko, na tapande, fani mingi so azo ti kobela ti ET na ti PD ayeke yengi tere ti ala, yengingo ti tere ti ala so ayeke na ndo ti mba na ngoi ti wungo tere (yengingo ti tere so ayeke si ka mingi na azo ti PD), nga na yengingo ti tere ti zo na ngoi so lo yeke luti (so a yeke wara ni mingi na yâ ti azo ti kobela ti ET), ye so asara si a yeke ngangu ti hinga kangbi so ayeke na popo ti ala. early stages 12. Tongaso, a lingbi a zi hio mbeni fenêtre so ayeke mû maboko ti hinga kangbi so ayeke na popo ti ET na PD. Na yâ ti aye so, mandango mbilimbili dysbiose ti yâ ti terê nga na achangement so ayeke na yâ ti amétabolite so ayeke na yâ ti ET nga ti hinga kangbi so ayeke na popo ti ala na PD alingbi ti ga ambeni ye so ayeke mû maboko ti hinga kobela ti ET nga ti hinga kobela ni nde nde.
A-acide gras à courte chaîne (SCFA) ayeke akota ye so alondo na yâ ti a-bactérie so ayeke na yâ ti fufu ti zo na a pensé so ala yeke sara kota kua na yâ ti sarango ye ti fufu na cerveau13,14. A yeke mû a-SCFA na yâ ti acellule ti colon na ague na ni na yâ ti foie na lege ti système veineux porte, na ambeni SCFA ayeke lï na yâ ti circulation systémique. SCFAs ayeke na ngangu na ndo ti batango be-biani ti barrière ti yâ ti zo nga na mungo maboko na immunité so a dü zo na ni na yâ ti muqueuse ti yâ ti zo15. Ala yeke nga na ngangu mingi na ndo ti barrière so ayeke na popo ti mênë na cerveau (BBB) na lege so ala yeke pusu a-protéine so ayeke tingbi tere ngangu nga ala yeke sara si a-neurone asara kua na lege so ala yeke pusu a-récepteur so abungbi na a-protéine G (GPCR) ti hon na yâ ti BBB16. Acétate, propionate nga na butyrate ayeke akota SCFA so ayeke na yâ ti ngbongboro tere ti zo. Azo so asara étude kozo afa so acide acétique, propionique nga na acide butyrique so ayeke na yâ ti fufu ti azo so ayeke na kobela ti Parkinson ayeke kiri na peko17. Ye oko, a manda lâ oko pëpe wungo ti SCFA so ayeke na yâ ti fufu ti azo so ayeke na kobela ti ET.
Tongaso, mandango ye ti e ayeke ti hinga ambeni mbilimbili gbiango ye na yâ ti SCFA ti fufu ti azo so ayeke na kobela ti ET nga na kangbi so ayeke na popo ti ala na azo ti kobela so ayeke na PD, ti bâ kamba so ayeke na popo ti SCFA ti fufu ti azo na akä ti kobela ti ET nga na microbiota ti yâ ti fufu, nga ti hinga akode ti gingo nda ti kobela nga na akode ti gingo nda ti ye so ayeke nde na lege ti échantillon ti fufu. KZhK. Ti leke aye so ayeke sara si azo agi bê ti ala na ndo ti akode ti kaïngo kobela ti PD, a soro azo ti kobela so ayeke na fini kobela ti Parkinson ti ga azo so ayeke mû yorö ti kaïngo kobela ni.
A fa na yâ ti Tableau 1 wungo ti azo nga na akode ti kaïngo kobela ti azo 37 so ayeke na ET, 37 so ayeke na PD nga na HC. Abungbi ota so ayeke nga na mara ti wungo ti azo so ayeke nyon manga, nyongo sämba nga na nyongo café na thé. Azo ti groupe ti PD awara a-écart ti Wexner (P = 0,004) nga na a-écart ti HAMD-17 (P = 0,001) ahon ti azo ti groupe ti HC, na a-écart ti HAMA (P = 0,011) nga na a-écart ti HAMD-17 (P = 0,011) ti azo ti groupe ti ET ayeke mingi ahon ti azo ti groupe ti HC. Azo ti groupe ti ET ayeke sara kua ngangu mingi ahon ti azo ti groupe ti PD (P<0.001).
A yeke wara nga akota kangbi na popo ti wungo ti acide propionique (P = 0,023), acide acétique (P = 0,039), acide butyrique (P = 0,020), acide isovalérique (P = 0,045) nga na acide isobutyrique (P = 0,015). . Na yâ ti ambeni gingo nda ti ye so a sara na peko ti so a sara ni, a bâ so wungo ti acide propionique (P = 0,023), acide butyrique (P = 0,007), nga na acide isobutyrique (P = 0,040) so ayeke na yâ ti groupe ti ET ayeke mingi ahon ti so ayeke na yâ ti groupe ti HC. Azo so ayeke na kobela ti ET ayeke na mbeni kete wungo ti isovaleré (P = 0,014) nga na isobutyrate (P = 0,005) ahon azo so ayeke na kobela ti PD. Na ndo ni, wungo ti acide propionique (P = 0,013), acide acétique (P = 0,016), na acide butyrique (P = 0,041) so ayeke na yâ ti fufu ti azo so ayeke na kobela ti PD ayeke mingi pëpe ahon ti azo so ayeke na kobela ti CC (Fig. 1 na Tableau 1 ti mungo maboko) .
ag ayeke mbeni bungbi ti hakango ye ti acide propionique, acide acétique, acide butyrique, acide isovélérique, acide vélérique, acide caproïque na acide isobutyrique. A yeke wara nga akota kangbi na popo ti wungo ti acide propionique, acide acétique, acide butyrique, acide isovalérique nga na acide isobutyrique so ayeke na yâ ti agroupe ota so. ET ayeke kota ye mingi, kobela ti Parkinson, nzoni seni ti HC, SCFA. Akota kangbi so ayeke na popo ti ala ayeke *P < 0,05 nga na **P < 0,01.
Na bango kangbi so ayeke na popo ti lege ti kobela so ayeke na popo ti groupe ti ET na ti groupe ti PD, a manda azo ti kobela 33 so ayeke na PD kozoni nga na azo ti kobela 16 so ayeke na ET (lege ti kobela ni
salango kangbi na popo ti Église Orthodoxe ti Russie na mbage ti ET na HC; b ROC a sala kangbi na popo ti ET na PD; c ROC a sala kangbi na popo ti PD na HC; ET ayeke kota ye mingi, kobela ti Parkinson, nzoni seni ti HC, SCFA.
Na popo ti azo so ayeke na kobela ti ET, wungo ti acide isobutyrique ti yâ ti ala ayeke na lege ni pëpe na wungo ti FTM (r = -0,349, P = 0,034), nga wungo ti acide isovélérique ti yâ ti ala ayeke na lege ni pëpe na wungo ti FTM (r = -0,421, P = 0,001) nga na wungo ti TETRAS. (r = -0,382, P = 0,020). Na popo ti azo so ayeke na kobela ti ET na ti PD, wungo ti propionate so ayeke na yâ ti fufu ti ala ayeke na lege ni pëpe na a-écart ti SCOPA-AUT (r = −0,236, P = 0,043) (Fig. 3 na Tableau 3 ti mungo maboko). A yeke wara pëpe mbeni kota kamba na popo ti lege ti kobela na SCFA na yâ ti groupe ti ET (P ≥ 0,161) wala na yâ ti groupe ti PD (P ≥ 0,246) (Tableau 4 ti mungo maboko). Na popo ti azo so ayeke na kobela ti PD, wungo ti acide caproïque ti yâ ti ala ayeke na nzoni songo na a-écart ti MDS-UPDRS (r = 0,335, P = 0,042). Na popo ti azo kue so amû mbage na ni, a yeke wara na yâ ti mênë ti ala propionate (r = −0,230, P = 0,016) nga na acétate (r = −0,210, P = 0,029) so ayeke na yâ ti a-écart ti Wexner (Fig. 3 nga na Tableau 3 ti mungo maboko).
A yeke wara na yâ ti a-écart ti FTM nga na a-écart ti TETRAS, acide propionique ayeke na yâ ti SCOPA-AUT, acide caproïque ayeke na MDS-UPDRS, nga acide propionique ayeke na FTMTRAS. TETRAS na acide acétique ayeke na mbeni sioni songo na ndo ti wungo ti Wexner. MDS-UPDRS Association amû maboko na version ti Échelle de notation unifiée de la maladie de Parkinson, MMSE ti examen ti état mental ti kete, Échelle ti notation ti dépression ti Hamilton HAMD-17, aye 17, Échelle ti notation ti gingo bê ti Hamilton HAMA, a-étape ti HY Hoehn na Yahr so ayeke na yâ ti a-étape ti ParkCOUT S. Échelle ti résultat, Échelle ti notation ti tremor clinique ti FTM Fana-Tolosa-Marin, Échelle ti notation ti tremor ti groupe ti gingo nda ti ye ti TETRAS (TRG) so ayeke kota ye mingi. Akota kangbi so ayeke na popo ti ala ayeke *P < 0,05 nga na **P < 0,01.
A kiri a gi nda ti mara ti kangbi so ayeke na popo ti microbiota ti yâ ti zo na lege ti gingo nda ti ye ti LEfSE na a soro nivo ti asango ti wungo ti azo so ayeke na yâ ti mara ni ti tene a kiri a gi nda ti ye na ndo ni. A haka popo ti ET na HC nga na popo ti ET na PD. Na pekoni, a sara mbeni analyse ti corrélation ti Spearman na ndö ti wungo ti microbiota ti yâ ti fufu nga na ti SCFA so ayeke na yâ ti agroupe use so a haka ni.
Faecalibactérie (so abungbi na acide butyrique, r = 0,408, P < 0,001), Lactobacillus (so abungbi na acide butyrique, r = 0,283, P = 0,016), Streptobactérie (so abungbi na acide propionique, r = 0,016) ayeke na yâ ti CA ti analyse ti ET. , P = 0,005; a yeke wara na yâ ti ni acide butyrique, r = 0,374, P = 0,001; a yeke wara na popo ti acide isobutyrique, r = 0,329, P = 0,005), Howardella (a yeke wara acide propionique, r = 0,242, P = 0,041), Raoultella (a yeke wara acide propionate, r = 0,249, P = 0,035), nga na 0,035). r = 0,302, P = 0,010) adë na yâ ti ET na a yeke na nzoni songo na wungo ti SCFA so ayeke na yâ ti fecal. Me, wungo ti Stenotropomonas so ayeke na yâ ti ET na a yeke na lege ni pëpe ti tene a sara kua na isobutyrate ti fufu (r = -0,250, P = 0,034). Na peko ti so a leke FDR, gi kamba so ayeke na popo ti Faecalibacterium, Catenibacterium, na SCFA angbâ ti duti kota (P ≤ 0,045) (Fig. 4 na Tableau 5 ti mungo maboko).
Analyse ti corrélation ti ET na HC. Na peko ti so a leke FDR, a bâ so wungo ti Faecalibacterium (so ayeke na nzoni songo na butyrate) nga na Streptobacterium (so ayeke na nzoni songo na propionate, butyrate, na isobutyrate) ayeke kiri na peko na yâ ti ET nga ayeke na nzoni songo na wungo ti SCFA so ayeke na yâ ti fufu. b Analyse ti corrélation ti ET na PD. Na peko ti so a leke yâ ti FDR, a wara pëpe mbeni kota bungbi so ayeke na popo ti ala. ET ayeke kota ye mingi, kobela ti Parkinson, nzoni seni ti HC, SCFA. Akota kangbi so ayeke na popo ti ala ayeke *P < 0,05 nga na **P < 0,01.
Na ngoi so a yeke gi nda ti ET na PD, a bâ so Clostridium trichophyton ayeke gue na li ni na yâ ET na a yeke na kamba na acide isovalérique ti fufu (r = -0,238, P = 0,041) nga na acide isobutyrique (r = -0,257, P = 0,027). ). Na peko ti so a leke FDR, mbeni oko ti ala angbâ ti duti kota (P≥0,295) (Foto 4 na Tableau 5 ti mungo maboko).
Na yâ ti étude so, a yeke wara mbeni kota étude so abâ wungo ti SCFA so ayeke na yâ ti fufu ti zo nga so asara si a yeke wara achangement na yâ ti microbiota ti yâ ti zo nga na ngangu ti akobela so ayeke na yâ ti azo so ayeke na ET tongana a haka ni na azo so ayeke na CU nga na PD. A bâ so wungo ti SCFA so ayeke na yâ ti fufu ti azo so ayeke na kobela ti ET ayeke kiri na peko nga a yeke sara si kobela ni ayeke ngangu mingi nga na ambeni mbilimbili changement so ayeke si na yâ ti microbiota ti yâ ti zo. Akota wungo ti acide gras so ayeke na kete chaîne (SCFA) so ayeke na yâ ti fufu ti zo ayeke sara si ET ayeke nde na GC nga na PD.
Tongana a haka ni na azo ti kobela ti GC, azo ti kobela ti ET ayeke na acide propionique, butyrique nga na isobutyrique mingi pëpe na yâ ti fufu ti ala. Abungbi ti acide propionique, butyrique na isobutyrique asala kangbi na popo ti ET na HC na mbeni AUC ti 0,751 (IC 95%: 0,634–0,867), mbeni sensitivité ti 74,3% nga na mbeni spécificité ti 72,9%, so afa so a sala kusala na ala tongana a-biomarqueur ti gingo nda ti ye teti ngangu ti ET. Mbeni gingo nda ti ye nde afa so wungo ti acide propionique so ayeke na yâ ti fecal ayeke na mbeni sioni songo na wungo ti Wexner nga na wungo ti SCOPA-AUT. A yeke wara na yâ ti a-acide isobutyrique ti fecal ni mbeni ye so ayeke na yâ ti a-écart ti FTM. Na mbeni mbage, tongana wungo ti butyrate so ayeke na yâ ti ET akiri na peko, a yeke wara gbâ ti akete kete ye so ayeke sara si SCFA, Faecalibacterium nga na Categorybacter ayeke sigigi. Na ndo ni, a sara si wungo ti Catenibacter so ayeke na yâ ti ET akiri na peko nga na wungo ti acide propionique nga na acide isobutyrique so ayeke na yâ ti afufu ti zo.
Mingi ti a-SCFA so ayeke na yâ ti colon ayeke mû ni kozoni kue na lege ti a-monocarboxylate so ayeke na H+ wala na sodium. A yeke sala kusala na a-acide gras so ayeke na kete chaîne so a mû ni tongana mbeni ye so ayeke mû ngangu na a-colonocyte, me ala so a sala kusala na ni pëpe na yâ ti a-colonocyte ayeke gue na ni na yâ ti circulation ti porte 18 . SCFA alingbi ti sara ngangu na ndo ti motilité ti yâ ti zo, ti sara si yâ ti zo asara kua nzoni, nga ti sara ngangu na ndo ti métabolisme ti zo so ayamba lo nga na immunité ti lo19. A bâ kozoni awe so wungo ti butyrate, acétate nga na propionate so ayeke na yâ ti fufu ti azo so ayeke na kobela ti PD ayeke kiri na peko tongana a haka ni na HCs17, ye so ague oko na ye so e wara. Ye so e manda afa so wungo ti SCFA so ayeke na yâ ti azo so ayeke na kobela ti ET ayeke kiri na peko, me a hinga ye mingi pëpe na ndo ti kua so SCFA ayeke sara na yâ ti kobela ti ET. Butyrate na propionate alingbi ti tingbi na aGPCR na ti sala ngangu na ndo ti asalango ye so alondo na GPCR tongana asalango ye ti MAPK na ti NF-κB20. Kota tënë ti gut-brain axis ayeke so a-SCFA so akete microbe ti yâ ti zo ayeke sigigi na ni alingbi ti sara ngangu na ndo ti signalisation ti hôte, na tongaso a yeke sara ngangu na ndo ti kua ti yâ ti zo nga na ti cerveau. Ndali ti so butyrate na propionate ayeke na ngangu ti kanga lege na kusala ti histone déacétylase (HDAC)21 na butyrate alingbi nga ti sala kusala tongana mbeni ligand teti aye so ayeke sala si a sû mbeti, ala yeke na kota ngangu na ndo salango ye ti azo so ayamba ala, kangbingo popo ti ala nga na guengo na li ni ti ala, kozoni kue ngbanga ti ngangu so ala yeke sala na ndo lekengo agene22 . Na lege ti aye so afa so SCFA nga na akobela so ayeke sara si li ti zo abuba, a bâ butyrate tongana mbeni yorö so alingbi ti sava zo ndali ti so lo yeke na ngangu ti leke kusala ti HDAC so abuba, so alingbi ti sara si a-neuron dopaminergique akui na yâ ti PD23,24,25. Azo so asara étude na ndö ti anyama afa nga so acide butyrique ayeke na ngangu ti kanga lege na dégénérescence ti a-neurone dopaminergique nga ti sara si a-neurone so ayeke sara si zo ayeke sara ye nzoni aga nzoni na yâ ti a-modèle ti PD26,27. A wara so acide propionique ayeke kanga lege na akobela ti tere ti zo nga ayeke bata be-biani ti BBB28,29. Azo so asara étude afa so acide propionique ayeke sara si a-neurone ti dopaminergique angbâ na fini na yâ ti a-modèle ti PD 30 nga so mungo acide propionique na yanga ayeke zi a-neurone ti dopaminergique so abuba nga na akota kpale ti moteur na yâ ti asusu so ayeke na PD 31 . A hinga ye mingi pëpe na ndo kusala ti acide isobutyrique. Ye oko, mbeni gingo nda ti ye so a sala ade ti ninga pëpe afa so salango kusala na asusu so ayeke na B. ovale asala si wungo ti SCFA na yâ ti fufu ti zo (so na popo ni a yeke wara acétate, propionate, isobutyrate, na isovalerate) nga na wungo ti GABA na yâ ti fufu ti zo ague na li ni, na ye so afa so a leke mbeni kamba na popo ti microbiota ti fufu na SCFA ti fufu. a yeke wara na yâ ti a-neurotransmetteur32. Na yâ ti ET, asioni ye so ayeke si na yâ ti cerveau ayeke achangement so ayeke si na yâ ti a-axon ti acellule ti Purkinje nga na a-dendrite, guengo na li ni nga na futingo ti a-axon ti acellule ti basket, achangement so ayeke na yâ ti a-axon ti acellule ti basket, achangement so ayeke si na yâ ti abungbi ti fibre so ayeke monté na kangbingo yâ ti acellule ti Purkinje, nga na achangement so ayeke si na yâ ti arécepteur ti GABA na yâ ti a-os ti dentate. nucléus, so ayeke sara si GABAergic so ayeke na yâ ti cerveau ti zo adë3,4,33. A ngbâ ti hinga pëpe wala a-SCFA ayeke sara si a-cellule ti Purkinje ayeke buba nga ayeke sara si GABA so ayeke na yâ ti cerveau ti zo adë. Azo so abâ ni afa so mbeni kpengba songo ayeke na popo ti SCFA na ET, me lekengo ye ti mandango ye na ndo ti azo mingi amû lege pëpe ti tene mbeni tënë na ndo ti songo so ayeke na popo ti SCFA na lege ti kobela ti ET; A hunda ti tene a sara ambeni étude nde na ndo ti azo so ayeke na yâ ti ngu, so na popo ni a yeke wara amesure ti SCFA so ayeke na yâ ti fufu ti azo, nga na a-étude so a sara na ndö ti anyama so ayeke bâ lege so a yeke sara kua na ni.
Azo apensé so a-SCFA ayeke sara si muscle ti colon ayeke sara kua nzoni34. Tongana SCFA ayeke dä pëpe, a yeke sara si akobela ti fufu aga sioni mingi, na mungo maboko na zo ti wara SCFA alingbi ti sara si akobela ti fufu PD35 aga nzoni. Azo so abâ ni afa nga so mbeni kota kamba ayeke na popo ti SCFA so ayeke na yâ ti afufu ti zo nga na guengo na li ni ti kobela ti fufu nga na kpale ti autonome na yâ ti azo so ayeke na kobela ti ET. Mbeni tondo ti mbeni ye so asi afa so ziango microbiota na yâ ti zo asara si terê ti zo so ayeke sara si lo yeke yengi tere nga na kobela ti fufu so ayeke sara si lo yeke sara ngonzo mingi aga nzoni na yâ ti zo ti kobela 7, na ye so afa nga so mbeni kpengba songo ayeke na popo ti microbiota ti fufu na ET. Tongaso, a yeke na lege ni ti tene so SCFA/microbiota so ayeke na yâ ti fufu alingbi ti sara ngangu na ndo ti motilité ti yâ ti zo so ayeke mû ndo nga na kusala ti système nerveux autonome.
Azo so asara étude ni afa so tongana wungo ti SCFA so ayeke na yâ ti ET adë, a yeke sara si wungo ti Faecalibacterium (so abungbi na butyrate) nga na Streptobacterium (so abungbi na propionate, butyrate nga na isobutyrate) ayeke kiri na peko. Na peko ti so FDR aleke tënë ni, songo so angbâ lakue kota ye. Faécalibactérie na Streptobactérie ayeke akete nyama so ayeke sara si SCFA abâ gigi. A hinga so Faecalibacterium ayeke mbeni kete ye so ayeke sara si a yeke wara butyrate36, na akota ye so ayeke si na yâ ti fermentation ti Catenibacter ayeke acétate, butyrate nga na acide lactique37. A wara a-faecalibactérie na yâ ti 100% ti agroupe ti ET na ti HC; wungo ti azo so ayeke na yâ ti groupe ti ET ayeke 2,06% na ti groupe ti HC ayeke 3,28% (LDA 3,870). A wara mara ti bactérie so na yâ ti 21,6% (8/37) ti azo ti groupe ti HC nga gi na yâ ti échantillon 1 ti groupe ti ET (1/35). So streptobactérie ayeke kiri na peko nga so a lingbi ti hinga ni pëpe na yâ ti ET alingbi nga ti fa so mbeni kamba ayeke na popo ti kobela ni. Azo so ayeke na yâ ti groupe ti HC ayeke 0,07% (LDA 2,129). Na ndo ni, a yeke wara a-acide lactique so ayeke sara si butyrate ti fufu ti zo achangé (P=0,016, P=0,096 na peko ti so a leke FDR), nga azo so ayeke na kobela ti arthrite ayeke sara si isobutyrate achangé (P=0,016, P=0,072 na peko ti so a leke FDR). Na peko ti so a leke FDR, gi tendance ti corrélation angbâ, so ayeke kota ye pëpe na lege ti statistique. A hinga nga so lactobacille ayeke sara si a-SCFA (acide acétique, acide propionique, acide isobutyrique, acide butyrique) abâ gigi 38 na Candidatus Arthromitus ayeke mbeni mbilimbili ye so ayeke sara si a-cellule ti mungo maboko na T 17 (Th17) ayeke sara kua nde, na Th1/2 na a-Treg ayeke sara si terê ti zo ayeke na ngangu ti tiri na kobela /Th173. . Mbeni gingo nda ti ye so a sala ade ti ninga pëpe afa so tongana a yeke wara pseudoarthrite ti fufu mingi, a lingbi ti sala si a dü zo na yâ ti colon, a sara si barrière ti yâ ti zo asara kua nzoni pëpe nga a sara si terê ti zo ason 40 . A yeke wara na yâ ti ET a-trichoïde ti clostridium mingi tongana a haka ni na PD. A bâ so wungo ti clostridium trichoïdes ayeke na mbeni sioni kamba na popo ti acide isovalérique na acide isobutyrique. Na peko ti so a leke FDR, ala use kue angbâ ti duti kota ye (P≥0,295). Clostridium pilosum ayeke mbeni sioni nyama so a hinga ni so ayeke sara si zo ayeke na kobela ti fufu na alingbi ti sara si anyama ti yâ ti zo asara kua nzoni pëpe41. Mbeni étude so e sara kozo afa so ambeni ye achangé na yâ ti microbiota ti yâ ti azo so ayeke na kobela ti ET8. Na ndo so, a yeke wara nga achangement so ayeke si na yâ ti SCFA na yâ ti ET nga a yeke wara mbeni kamba so ayeke na popo ti dysbiose ti yâ ti zo nga na achangement so ayeke si na yâ ti SCFA. A yeke wara na yâ ti SCFA ni ndulu na dysbiose ti yâ ti zo nga na ngangu ti yengingo ti tele na yâ ti ET. Azo so abâ ye so asi afa so axe ti gut-brain alingbi ti sara kota kua na yâ ti pathogénèse ti ET, me a hunda ti tene a kiri a manda ye na ndo ti anyama.
Tongana a haka ni na azo ti kobela ti PD, azo ti kobela ti ET ayeke na acide isovalerique na isobutyrique mingi pëpe na yâ ti fufu ti ala. Abungbi ti acide isovalerique na acide isobutyrique afa so ET ayeke na yâ ti PD na mbeni AUC ti 0,743 (95% IC: 0,629–0,857), mbeni sensitivité ti 74,3% nga na mbeni spécificité ti 62,9%, so afa so ala lingbi ti sara kua tongana a-biomarqueur na yâ ti diagnostic ti ET so ayeke nde. . A yeke wara na yâ ti a-acide isovalérique ti fecal ni mbeni ye so ayeke nde na a-écart ti FTM nga na ti TETRAS. A yeke wara na yâ ti mênë ti zo acide isobutyrique so ayeke na yâ ti a-écart ti FTM. A yeke wara na yâ ti acide isobutyrique ni gbâ ti a-catobactérie so ayeke na yâ ti ngu. A hinga ye mingi pëpe na ndo kusala ti acide isovalérique na ti acide isobutyrique. Mbeni gingo nda ti ye so a sala kozoni afa so salango kusala na asusu na B. ovale asala si wungo ti SCFA ti yâ ti fufu (so na popo ni a yeke wara acétate, propionate, isobutyrate, na isovalerat) nga na wungo ti GABA ti fufu ague na li ni, na ye so afa kamba so ayeke na popo ti microbiota na wungo ti SCFA/neurotransmetteur ti fufu32. Ye ti dongo bê ni ayeke so, wungo ti acide isobutyrique so a bâ ayeke legeoko na popo ti agroupe ti PD na ti HC, me a yeke nde na popo ti agroupe ti ET na ti PD (wala HC). Acide isobutyrique alingbi ti sara kangbi na popo ti ET na PD so ayeke na AUC ti 0,718 (95% IC: 0,599–0,836) nga ti hinga ET na NC so ayeke na AUC ti 0,655 (95% IC: 0,525–0,786). Na ndo ni, wungo ti acide isobutyrique ayeke gue oko na ngangu ti yengingo ti tele, na a sala si songo ti lo na ET akpengba mingi ahon. Hundango tënë ti hinga wala acide isobutyrique so a mû na yanga alingbi ti sara si tere ti azo so ayeke na kobela ti ET adë, a lingbi a kiri a manda ye na ndo ni.
Tongaso, a yeke sara si SCFA so ayeke na yâ ti fufu ti azo so ayeke na kobela ti ET ayeke kiri na peko nga a yeke sara si kobela ti ET ni ayeke ngangu mingi nga na ambeni mbilimbili changement so ayeke si na yâ ti microbiota ti yâ ti zo. Propionate ti fufu, butyrate, na isobutyrate alingbi ti duti a-biomarqueur ti gingo nda ti kobela ti ET, me isobutyrate na isovalerat alingbi ti duti a-biomarqueur ti gingo nda ti kobela ti ET. Achangement so ayeke na yâ ti isobutyrate ti fecal alingbi ti duti mbilimbili ndali ti ET ahon achangement so ayeke na yâ ti ambeni SCFA nde.
Mandango ye ti e ayeke na ambeni kpale. Kozoni, lege ti tengo kobe nga na kobe so zo aye alingbi ti sala ngangu na ndo salango ye ti microbiota, a hunda ti mû akota échantillon ti mandango ye na yâ azo nde nde, na a lingbi amandango ye so ayeke ga aga na akota gingo nda ti ye na ndo kobe so a leke ni nzoni tongana ahundango tënë na ndo fani so zo ayeke te kobe. Use ni, lekengo ye ti mandango ye na ndo ti azo mingi akanga lege na mbeni ye ti tene na ndo ti mbeni songo so ayeke na popo ti SCFA na lege ti kobela ti ET. A hunda ti tene a sara ambeni étude nde so aninga mingi na a mû amesure ti SCFA ti fufu. Ota ni, a lingbi a sara kua na a-échantillon so ayeke nde so alondo na ET, HC nga na PD ti bâ wala a yeke na lege ni ti tene a hinga wala a yeke wara SCFA na yâ ti fecal. A lingbi a tara ambeni échantillon ti sexe so ayeke nde mingi na yâ ti angoi so ayeke ga. Na pekoni, azo ti kobela so ayeke na PD na yâ ti groupe ti e ayeke na ngoi ti kobela so ayeke ninga mingi pëpe ahon azo ti kobela so ayeke na ET. A yeke kota ye ti tene ET, PD na HC ague oko na ngu, koli wala wali nga na IMC. Na bango kangbi so ayeke na popo ti lege ti kobela na popo ti groupe ti ET na groupe ti PD, a manda nga azo ti kobela 33 so ayeke na PD kozoni nga na azo ti kobela 16 so ayeke na ET (ngoi ti kobela ni ≤ngu 3) ti haka ni na ambeni ye nde. Akota kangbi so ayeke na popo ti agroupe na yâ ti SCFA ague oko mingi na akozo sango ti e. Na ndo ni, a wara pëpe mbeni kamba na popo ti ngoi so kobela ni aninga nga na achangement so ayeke si na yâ ti SCFA. Me, na yâ ti angoi so ayeke ga, a yeke nzoni ti mû azo ti kobela so ayeke na PD nga na ET na mbeni ngoi so kobela ni ayeke ninga pëpe ti hunzi ti sara validation ni na yâ ti mbeni kota échantillon.
A yeke na lege ni ti tene e sara kua na akode ti mandango ye so na yâ ti Komite ti éthique ti hôpital ti Ruijin so ayeke na yâ ti Ekole ti Médecine ti Université ti Shanghai (RHEC2018-243). A wara mbeti ti yeda na ni na mbage ti azo kue so amû mbage na ni.
Na popo ti nze ti janvier 2019 ti si na décembre 2022, a mû azo 109 (37 ET, 37 PD, na 35 HC) so alondo na Clinique ti Centre ti kobela ti mouvement ti Hôpital ti Ruijin, so ayeke na yâ ti Ekole ti Médecine ti Université ti Shanghai Jiao Tong, na yâ ti étude so. A-critère ni ayeke: (1) ngu 25–85, (2) a bâ azo ti kobela so ayeke na ET alingbi na critère ti Groupe ti kua ti MDS 42 nga na PD alingbi na critère ti MDS 43, (3) azo ti kobela kue ayeke nyon pëpe yorö so ayeke tiri na PD kozoni na chaise. bungbingo ti a-échantillon. (4) Groupe ti ET amû gi a-β-bloquant wala mbeni yorö so ague oko na ni pëpe kozoni si ala mû ambeni ye ti fufu. A soro nga a-HC so alingbi na ngu ti zo ni, koli wala wali ti lo nga na IMC ti lo. Azo so a zi ala na yâ ti bungbi ni ayeke: (1) azo so ayeke te gi anyama pëpe, (2) azo so ayeke te kobe nzoni pëpe, (3) akobela so ayeke sara si yâ ti zo ason (so na popo ni a yeke wara kobela ti fufu, ulcère ti yâ wala ti duodénum), (4) akobela so ayeke sara si zo ayeke na kobela ti fufu (so na popo ni a yeke wara asioni tumeur), kobela ti bê, kobela ti hemat5) opération ti yâ ti ngbonda, (6) Tengo yaourt lakue wala lakue, (7) Tengo mbeni yorö wala yorö ti kaïngo kobela teti nze 1, (8) Tengo yorö ti corticoïde, yorö so ayeke kanga lege na pompe ti proton, yorö ti statin, yorö ti métformine, yorö so ayeke kanga lege na tele ti zo ti tiri na kobela wala yorö so ayeke sala si zo awara kobela pëpe nga (9) yorö so ayeke sala si zo awara kobela ti li pëpe.
Azo kue so a hunda tënë na ala amû mbaï ti kobela ti ala, kilo ti ala nga na yongo ti ala ti hinga na IMC ti ala, na a sara mbeni examen ti neurologie nga na mbeni étude ti clinique tongana Échelle de notation de l’anxiété ti Hamilton (HAMA) 44 score ti gingo bê, échelle de notation ti dépression ti Hamilton-17 (HAMD-17) ti Wetipxner ti depression. Échelle de constipation 46 na Échelle de tabouret ti Bristol 47 nga na kusala ti gbungo li na lege ti Examen ti État Mental (MMSE) 48 . Échelle pour l’évaluation des symptômes autonomiques de la maladie de Parkinson (SCOPA-AUT) 49 abâ lege so azo so ayeke na kobela ti ET nga na ti PD ayeke sara kua nzoni pëpe. A yeke na lege ni ti tene a sara kua na Échelle de notation du tremor clinique de Fana-Tolos-Marin (FTM) nga na Échelle de notation des tremor essentiels (TETRAS) 50 Azo so ayeke na kobela ti ET; Échelle de notation de la maladie de Kinson (MDS-), so bungbi ti azo so ayeke bâ lege ti kobela ti Parkinson amû maboko na ni; A bâ nga version 51 ti UPDRS nga na version 52 ti Hoehn na Yahr (HY).
A hunda na azo oko oko so amû mbage ti mû mbeni échantillon ti bongo ti ala na ndapre na lege ti mbeni ye ti bungbingo bongo ti ala. Zia akete bozo na yâ ti glace na bata ni na -80°C kozoni si a sara kua na ni. A mû 400 mg ti afini échantillon ti fufu ti zo oko oko na a gi nda ni na lege ti SCFA na peko ti so a fâ yâ ni nga na sonication. A soro ambeni SCFA so ayeke na yâ ti afufu ti zo na lege ti chromatographie ti gaz-spectrométrie ti masse (GC-MS) nga na chromatographie ti ngu-tandem (LC-MS/MS).
A mû ADN na yâ ti a-échantillon so wungo ni ayeke 200 mg na lege ti mbeni ye so a iri ni QIAamp® (QIAGEN, Hilden, Allemagne) alingbi na afango lege ti azo so asara ni. A hinga mara ti akete kete ye na lege ti ziango na yâ ti molongo ti gene 16 S rRNA na ndo ti ADN so a zi ni na yâ ti afufu na lege ti amplificateur ti ndo so ayeke na yâ ti V3-V4. Test ti ADN ni na lege so a mû échantillon ni na ndo ti mbeni gel ti agarose so ayeke na 1,2%. A sara kua na a-aprimeur ti bactérie so ayeke na yâ ti dunia kue (357 F na 806 R) nga na mbeni bibliothèque ti amplicon so ayeke na a-étape use so a leke ni na ndö ti plateforme ti Novaseq.
A yeke fa a-variable so ayeke gue na li ni tongana moyenne ± écart-type, na a yeke fa a-variable so ayeke na yâ ti a-categorie tongana wungo nga na a-pourcentage. A sala kusala na test ti Levene ti tara homogénéité ti a-variance. A sala kusala na a-épreuve t so ayeke na a-épingle use wala a-analyse ti variance (ANOVA) tongana a kangbi yâ ti a-variable ni nzoni, nga na a-épreuve ti Mann-Whitney U so ayeke paramétrique pëpe tongana a doro atënë ti normalité wala ti homoscédasticité. A sala kusala na ndo so ayeke na gbe ti courbe ti kusala ti récepteur (ROC) (AUC) ti diko wungo ti kusala ti gingo nda ti ye ti model ni na ti bâ ngangu ti SCFA ti sala kangbi na popo ti azo ti kobela so ayeke na ET na azo so ayeke na HC wala PD. Ti bâ kamba so ayeke na popo ti SCFA na ngangu ti kobela, a sara kua na analyse ti corrélation ti Spearman. A sala kusala na mbeni logiciel SPSS (version 22.0; SPSS Inc., Chicago, IL) ti gi nda ti ye na ndo ti wungo ti azo (so na popo ni a yeke wara ngele ti P na FDR-P) so a zia ni na 0,05 (na mbage use).
A yeke wara na yâ ti ambeti ti e ambeni ye so a iri ni Trimmomatic (version 0.35), Flash (version 1.2.11), UPARSE (version 1.1.1756), mothur (version 1.33.3) nga na R (version 3.6.3). A leke asango ti gene ti 16S rRNA brut na lege ti UPARSE ti leke na a-unité taxonomique ti kusala (OTU) so ayeke na 97% ti identité. A fa a-taxonomie na lege ti Silva 128 tongana mbeti ti fango ye. A soro nivo ti générique ti asango ti abundance relative ti tene a kiri a bâ ni nzoni. A sala kusala na lege ti analyse ti kota ti ye so asi (LEfSE) ti haka na popo ti agroupe (ET na HC, ET na PD) so ayeke na mbeni α ti 0,05 na mbeni ngbongboro ti kota ti ye ti 2,0. Azo so ayeke sara kangbi na popo ti azo so a hinga ala na lege ti gingo nda ti ye ti LEfSE, a sara kua na ni ti sara na gingo nda ti ye ti Spearman na ndo ti SCFA.
Ti wara ambeni sango na ndo lekengo ye ti mandango ye ni, bâ Résumé ti Rapport ti Recherche Naturelle so ague oko na article so.
A bata asango ti seqüencing ti 16S na yâ ti base ti asango ti Centre national d’information sur la biotechnologie (NCBI) (SRP438900: PRJNA974928), URL: https://www. =acc_s% 3Aa. Ambeni ye nde so andu tënë ni ayeke dä na tïtî wasungo mbeti ni tongana lo hunda ni na lege ni, na tapande abungbi ti senda-ye nga na a-échange ti awamandango mbeti na akusala ti gingo nda ti ye kue. A mû lege pëpe ti mû asango na ambeni zo sân ti tene e yeda na ni.
Kode ti zingo gi na lege ti mbeni bungbi ti Trimmomatic (version 0.35), Flash (version 1.2.11), UPARSE (version 1.1.1756), mothur (version 1.33.3) na R (version 3.6.3), na salango kusala na a-paramètre so a leke ni kozoni wala mbage so atene “Méthode”. A lingbi ti mû ambeni sango so afa nda ti ye na wasungo mbeti ni tongana a hunda ni na lege ni.
Pradeep S na Mehanna R. Azo so ayeke na kobela ti fufu na yâ ti akobela ti mouvement hyperkinétique nga na ataxie. A yeke wara kobela ti Parkinson. asara li kirikiri. 90, lembeti 125 ti si na 133 (ngu 2021).
Louis, ED na Faust, PL Pathologie ti yengingo ti tele so ayeke kota ye mingi: dégénérescence ti li nga na kiringo ti leke abungbi ti akamba ti li. Nat. Pasteur Nirol. 16, lembeti 69 ti si na 83 (ngu 2020).
Gironell, A. Eskê tremor essentiel ayeke mbeni kozo kobela ti Gaba so ayeke sara kua nzoni pëpe? En. ti kodoro wande. Révérend ti Neuroscience. 163, lembeti 259 ti si na 284 (ngu 2022).
Dogra N., Mani RJ na Katara DP A-axe ti yâ ti zo: alege use ti fango ye na yâ ti kobela ti Parkinson. A yeke a-molécule ti cellule. Biologie ti li. 42, lembeti 315 ti si na 332 (ngu 2022).
Quigley, EMM. A yeke microbiota-cerveau-intestin nga na akobela so ayeke sara si li ti zo abuba. fafadeso. Néllore. Neuroscience. Rapport 17, 94 (2017).
Liu, XJ, Wu, LH, Xie, WR na He, XX Ti zia na yâ ti zo microbiota ti fufu na oko ngoi ni ayeke sara si azo ti kobela so ayeke na kobela ti fufu nga na ti fufu so ayeke sara si ala yeke sara ngonzo hio aga nzoni. Psychologie ti azo so ayeke mbakoro 20, 796-798 (2020).
Zhang P. na amba ti lo. A yeke wara ambeni mbilimbili changement na yâ ti microbiota ti yâ ti zo na yâ ti akota ye so ayeke sara si zo ayeke yengi tere ti lo nga na kangbi so ayeke na popo ti ala na kobela ti Parkinson. NPJ Kobela ti Parkinson. 8, ngu 98 (ngu 2022).
Luo S, Zhu H, Zhang J na Wang D. Kota kusala ti microbiota na yâ ti lekengo yâ ti a-unité ti neuron-glial-épithélium. Ti gbu ngangu na akobela. 14, lembeti 5613 ti si na 5628 (ngu 2021).
Emin A. na amba ti lo. Azo so ayeke na kobela ti Parkinson so ayeke gue na li ni ayeke wara alpha-synucléine ti duodénum nga na gliose ti yâ ti ala. hon. asara li kirikiri. Na yâ ti ngu 2023, a yeke wara na yâ ti mbeti ni atënë so a iri ni 29358.
Skorvanek M. na amba ti lo. A-anticorps so ayeke na yâ ti alpha-synucléine 5G4 ayeke hinga kobela ti Parkinson so ayeke polele nga na kobela ti Parkinson so ayeke na yâ ti poro ti tere ti zo. hon. asara li kirikiri. 33, ngu 1366 ti si na ngu 1368 (2018).
Algarni M na Fasano A. Azo so ayeke na kobela ti Parkinson. A yeke wara kobela ti Parkinson. asara li kirikiri. 46, lembeti ti ngu 2018.
Sampson, TR na amba ti lo. Microbiota ti yâ ti zo ayeke sara si a yeke ngangu pëpe ti sara kua nga na a-inflammation ti li na yâ ti ambeni tapande ti kobela ti Parkinson. 167, ngu 1469 ti si na ngu 1480.
Unger, M. M. na amba ti lo. Acide gras so ayeke na kete chaîne nga na microbiota ti yâ ti zo ayeke nde na popo ti azo ti kobela ti Parkinson nga na azo so ngu ti ala alingbi na ala. A yeke wara kobela ti Parkinson. asara li kirikiri. 32, lembeti 66 ti si na 72 (ngu 2016).
Bleacher E, Levy M, Tatirovsky E na Elinav E. A-métabolite so a leke ni na lege ti microbiome na ndo ti ngbongboro tere ti zo so ayeke mû ndo. J. Ndokua ti kaïngo kobela. 198, lembeti 572 ti si na 580 (2017).
Ngoi ti tokuango ni: 19 avril-2024