Afini ye so a leke na aye so ayeke sara si a yeke sara kua nzoni na acide formique so ayeke na yâ ti gaz carbonique na lege ti courant so alingbi ti kiri ti ga fini.

A kiri a bâ article so alingbi na akode ti sungo mbeti nga na andia ti Science X. Azo so asû mbeti ni agboto lê na ndo ti asarango ye so na ngoi so ala yeke sara si atënë ti yâ ni aduti be-ta-zo:
Gaz carbonique (CO2) ayeke mbeni kota ye so ayeke mû maboko na fini na ndo ti Sese nga mbeni gaz à effet de serre so ayeke sara si ndowa ayeke chauffé mingi. Laso, awandara ayeke manda ye na ndo ti gaz carbonique tongana mbeni ye so ayeke mû zendo ti sara na a-énergie so alingbi ti kiri ti ga fini, so ayeke sara si carbone mingi pëpe nga na ambeni ye ti chimie so ngere ni ayeke ngangu mingi.
Kpale so azo ti gingo nda ti ye ayeke wara ayeke ti hinga alege so ayeke nzoni nga so ayeke futa nginza mingi pëpe ti sara si gaz carbonique aga akota ye so ayeke na yâ ti carbone tongana monoxyde de carbone, méthanol wala acide formique.
Mbeni bungbi ti gingo nda ti ye so K. K. Neuerlin ti Laboratoire ti Kodoro ti Energie Renouvelable (NREL) ayeke na li ni nga na azo so ayeke sala kusala maboko na maboko na Laboratoire ti Kodoro ti Argonne nga na Laboratoire ti Kodoro ti Oak Ridge awara mbeni ye so ayeke mû zendo ti leke kpale so. Équipe ni aleke mbeni kode ti gbiango ye ti tene a sara na acide formique na yâ ti gaz carbonique na lege ti courant so alingbi ti kiri ti ga fini na so ayeke sara kua nzoni mingi nga so ayeke ninga.
A sigigi na ye so, so iri ni ayeke “A leke ti bungbi a-électrode ti membrane so alingbi ti kono yâ ni ti tene a sara si gaz carbonique aga acide formique nzoni na lege ti électrochimie,” na yâ ti mbeti-sango Nature Communications.
Acides formiques ayeke mbeni ye so alingbi ti sara kua na yâ ti a-appareil ti chimie so ayeke sara kua na gbâ ti aye, mbilimbili tongana mbeni ye so a yeke sara kua na ni na yâ ti a-usine ti chimie wala ti biologie. A hinga nga so acide formique ayeke mbeni ye so a yeke sara kua na ni ti sara na biorefining ti ga propre carburant ti avion.
Électrolyse ti CO2 ayeke sara si CO2 ni aga ambeni ye so ayeke na yâ ti a-intermédiaire ti chimie tongana acide formique wala a-molécule tongana éthylène tongana a zia mbeni ngangu ti courant na yâ ti cellule ti électrolyse ni.
Abungbi ti membrane-électrode (MEA) so ayeke na yâ ti mbeni électrolyseur ayeke mingi ni mbeni membrane so ayeke mû lege na a-ion ti hon (membrane ti changement ti cation wala ti anion) so a zia na popo ti a-électrode use so ayeke na mbeni électrocatalyseur nga na mbeni polymère so ayeke mû lege na a-ion ti hon.
Na salango kusala na hingango ye ti équipe ni na ndo akode ti salango kusala na a-électrolyse ti carburant nga na salango kusala na a-électrolyse ti hydrogène, ala manda ambeni ye so a leke na MEA na yâ ti a-électrolyse ti haka na lege so a-électrochimie ayeke sala si CO2 adë na acide formique.
Na lege ti gingo nda ti ye na ndo ti afaute ti adessin nde nde, équipe ni agi ti sara kua na akatikati ti abungbi ti aye so ayeke dä awe, mbilimbili ti tene a-ion ake pëpe na yâ ti a-ion so ayeke na yâ ti a-échange ti a-ion, nga ti sara si lekengo ye ti système ni kue aga ngangu pëpe.
Ye so K. S. Neierlin na Leiming Hu ti NREL aleke ayeke mbeni ye so a leke ni nzoni mingi so ayeke sara kua na mbeni fini membrane so ayeke changé a-cation so a zi yâ ni. Membrane so a zi yâ ni so ayeke sara si a yeke sara kua na acide formique so ayeke changé pëpe nga so ayeke sara si a yeke ngangu pëpe ti leke ni na lege so a yeke sara kua na ambeni ye so ayeke na yâ ti étagère.
Neierlin, mbeni oko ti azo so asû mbeti ni, atene: “Ye so asigigi na yâ ti étude so afa mbeni kota gbiango ye na yâ ti sarango kua na a-acide organique tongana acide formique na lege ti électrochimie.” “Aye so a leke na membrane so a zia adû na yâ ni asara si aye so a leke ni kozo aga ngangu mingi pëpe nga a lingbi nga ti sara kua na ni ti sara si ambeni ye so ayeke sara si gaz carbonique aga gaz carbonique na lege ti électrochimie asara kua nzoni nga ti ngbâ aninga.”
Tongana ti so a yeke si ka na ambeni ye so awasenda-ye awara, a yeke kota ye ti hinga aye so a hunda ti sara na nginza nga na lege so a lingbi ti sara na kua. Na salango kusala na yâ adépartement nde nde, awagingo nda ti ye ti NREL, Zhe Huang na Tao Ling, afa mbeni gingo nda ti ye na ndo senda-ye so afa alege ti warango nginza so alingbi na akode ti salango na acide formique ti laso tongana ngere ti courant so alingbi ti kiri ti ga fini ayeke na ndo wala na gbe ti 2,3 cents na kilowatt-heure oko oko.
Neierlin atene: “Équipe ni awara aye so na lege ti a-appareil so ayeke na yâ ti amagazin nga na ambeni ye so a sara ni na membrane ti polymère, na ngoi so ala yeke leke mbeni ye so a iri ni MEA so ayeke mû maboko na azo ti sara kua na a-électrolyse ti hydrogène ti laso.”
“Ye so asigigi na yâ ti gingo nda ti ye so alingbi ti mû maboko ti sara si gaz carbonique aga acarburant nga na ambeni ye ti chimie na lege ti courant nga na hydrogène so alingbi ti kiri ti ga fini, na a sara si a yeke sara si a yeke sara kua hio ti tene a sara kua na ni ti sara na akota ye nga ti tene a kä ni.”
Alege ti gbiango ye na lege ti électrochimie ayeke mbeni kota mbage ti programme ti NREL so iri ni ayeke Electrons to Molecules, so aluti mingi na ndo ti hydrogène so alingbi ti kiri ti ga fini, a-essence zéro, a-chimie nga na ambeni ye so a yeke sara kua na ni na lege ti courant.
Randy Cortright, so ayeke mokonzi ti ndokua ti NREL so ayeke bâ lege ti mungo a-électron nga na/wala a-precurseur ti sara na carburant, atene: “Programme ti e ayeke gi alege ti sara kua na courant so alingbi ti kiri ti ga fini ti sara si akete kete ye tongana dioxyde de carbone nga na ngu aga ambeni ye so alingbi ti mû ngangu na zo.” wala a-acides.”
“Gingo nda ti ye so na ndo ti gbiango ye na lege ti électrochimie amû mbeni kota ye so a lingbi ti sala kusala na ni na yâ ti gbâ ti akode ti gbiango ye na lege ti électrochimie, na e yeke ku kungo ti wara ambeni ye ti nzoni mingi na mbage ti bungbi so.”
Azo so ahinga ye mingi na ndo ti ambeni ye: Leiming Hu na amba ti lo, mbeni mbeti so a iri ni Nature Communications (2023). DOI: 10.1038/s41467-023-43409-6.
Tongana mo wara mbeni faute ti sungo mbeti, mbeni ye so ayeke na lege ni pëpe wala mo ye ti tokua mbeni demande ti leke atënë so ayeke na ndo ti lembeti so, sara kua na formulaire so. Ti hundango tënë na azo kue, sara kua na formulaire ti e ti tingbingo azo. Ti wara atënë ti kiringo tënë na azo kue, sala kusala na mbage ti atënë ti azo kue so ayeke na gbe ni ge (sala ye alingbi na afango lege ni).
Atënë ti e ayeke kota ye mingi na lê ti e. Ye oko, ndali ti so wungo ti asango ni ayeke mingi, e lingbi pëpe ti tene so a yeke kiri tënë na zo oko oko.
A yeke sara kua gi na adresse e-mail ti mo ti fa na azo so atokua e-mail ni. A yeke sara kua pëpe na adresse ti mo wala ti zo so mo tokua na lo mbeti ni ndali ti mbeni ye nde. Asango so mo sû ayeke sigigi ande na yâ ti e-mail ti mo na Tech Xplore ayeke bata ni pëpe na mbeni lege nde.
Site so ayeke sara kua na acookies ti tene a sara kua na ni nzoni, ti bâ lege so mo yeke sara kua na aservice ti e, ti bungbi asango na ndö ti publicité nga ti mû na mo ambeni ye so alondo na ambeni zo nde. Tongana mo sara kua na site ti e, mo yeda so mo diko awe nga mo mä yâ ti andia ti e na ndö ti tënë ti batango asango ti zo nga na andia so afa lege na sarango kua na ni.


Ngoi ti tokuango ni: 31 juillet-2024